Pritisnite ENTER za pregled rezultata ili ESC da zatvorite pretragu.

Arsić: Srbija među najsporije rastućim privredama
Meta avatar Beta   01/08/2019

Arsić: Srbija među najsporije rastućim privredama

Beta 01/08/2019

Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Milojko Arsić ocenio je da Srbija nije lider među zemljama Centralne i Istočne Evrope (CIE) po brzini privrednog rasta, već je jedna od najsporije rastućih privreda.On je u autorskom tekstu u NIN-u naveo da je kumulativan rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije od 2012. godine do 2018. od kada je aktuelni režim na vlasti iznosio 13,4 odsto ili u proseku 2,1 odsto godišnje."Zemlje CIE su u periodiu od 2012. godine do 2018. ostvarile rast u proseku od 20,3 odsto, godišnje 3,1 odsto, a zemlje zapadnog Balkana 17,2 odsto ili 2,7 odsto godišnje", naveo je Arsić.Istakao je da je od 16 zemalja CIE u tom periodu samo Hrvatska imala sporiji rast od Srbije.Arsić je ocenio da se aktuelna vlast služi raznim manipulacijama, a ponekad koristi i netačne podatke i da metodološki ispravno poređenje Srbije samo sa sličnim zemljama i u istim vremenskim periodima. "Neopravdanao je da se kao uspeh navodi to što Srbija ima brži rast od Nemačke ili Švajcarske jer visoko razvijene zelje imaju niže stope rasta, ali njihov procenat rasta ima ima veću 'težinu', rast zarada od dva odsto u Nemačkoj povećava primanja za 48 evra, koliko i rast zarada u Srbiji od 10,3 odsto", naveo je Arsić. Osnovni razlog za slabiji privredni rast Srbije u odnosu na druge zemlje je, kako je naveo Arsić, to što je stvoren privredni sistem koji je povoljan za strane investitore i domaća preduzeća, bliska vlasti, dok se ostali domaći privrednici suočavaju sa birokratskim barijerama, neravnopravnim uslovima i raznim vrstama pritisaka.Arsić je istakao da kao obrazloženje za niske stope rasta u periodu njihove vladavine predstavnici aktuelnog režima navode da su nasledili teško stanje u privredi, da su morali da sprovode fiskalnu konsolidaciju, kao i da je osnovica za rast visoka."Tačno je da je nasleđeno stanje u privredi sredinom 2012. godine bilo problematično, ali je bilo znatno bolje od stanja koje je Demokratska opozicija Srbije (DOS) nasledila 2001. godine", ocenio je Arsić.Odgovornost vlasti SNS je, kako je rekao, što fiskalna konsolidacija nije sprovedena odmah, nakon preuzimanja vlasti kao što je učinila Vlada Zorana Đinđića, početkom 2001. već je odlagana dve godine kako bi nepopularne mere bile primenjene tek nakon što je učvršćena vlast.Da bi se potkrepila tvrdnja da privreda Srbije posle 2012. godine ostvaruje višestruko brži rast nego pre te godine aktuelna vlast, prema rečima Arsića, poredi stopu rasta u nekoj godini sa padom BDP-a 2009. godine. ""Poređenje kretanja BDP-a iz perioda ekspanzije svetske i evropske privrede sa kretanjem u godini kada je globalna ekonomska kriza bila na vrhuncu metodološki je pogrešno, a politički manipulativno", ocenio je Arsić.Aktuelna vlast, kako je naveo, ignoriše činjenicui da je Srbija 2009. godine imala bolje rezultate od proseka zemalja CIE i cele Evrope jer je BDP pao u Srbiji za 2,7 (predsednik Srbije Aleksandar Vučić tvrdi da je pad bio 3,1 odsto), dok je iste godine prosečan pad u evropskim zemljama iznosio 4,8 odsto, a u zemljama CIE još više.(Beta, 08.01.2019)

Pročitajte više ...

Obavestite

Ključne reči:

BDP NIN
Detaljnije
MAT: BDP u Srbiji u periodu januar-februar 2025. veći za 3% u odnosu na isti period 2024.
MAT: BDP u Srbiji u periodu januar-februar 2025. veći za 3% u odnosu na isti period 2024.

MAT: BDP u Srbiji u periodu januar-februar 2025. veći za 3% u odnosu na isti period 2024.

Februar je, kako je navedeno, međugodišnje posmatrano, doneo nešto lošije rezultate u pojedinim segmentima ekonomije, zbog jednog dana manje u odnosu na isti mesec prošle godine, kao i eksternog recesionog pritiska. „Na lošije rezultate su...

Mali: Javni dug danas 44,3 odsto BDP-a, Srbija nije prezadužena zemlja
Mali: Javni dug danas 44,3 odsto BDP-a, Srbija nije prezadužena zemlja

Mali: Javni dug danas 44,3 odsto BDP-a, Srbija nije prezadužena zemlja

On je putem Instagrama naveo da je posmatranje odnosa javnog duga prema BDP-u, za razliku od posmatranja njegovog apsolutnog iznosa kako "sve češće čini opozicija", pokazuje kapacitet države da servisira svoje obaveze, odnosno veličinu...

Stočarska proizvodnja u Danskoj pet puta veća nego u Srbiji: Koliko poljoprivreda doprinosi ekonomiji?
Stočarska proizvodnja u Danskoj pet puta veća nego u Srbiji: Koliko poljoprivreda doprinosi ekonomiji?

Stočarska proizvodnja u Danskoj pet puta veća nego u Srbiji: Koliko poljoprivreda doprinosi ekonomiji?

Međutim, kako se može videti iz studije visok udeo poljoprivrede u BDP-u je uglavnom odlika manje razvijenih evropskih zemalja u tranziciji. BDV srpske poljoprivrede je u 2023. godini iznosila tri milijarde evra što je četiri odsto bruto...

Savet za rast BDP: Ostvaren privredni rast u prvom kvartalu 2025, čak i u turizmu
Savet za rast BDP: Ostvaren privredni rast u prvom kvartalu 2025, čak i u turizmu

Savet za rast BDP: Ostvaren privredni rast u prvom kvartalu 2025, čak i u turizmu

Iako se, kako je navedeno, podaci za prvi kvartal ove godine tek obrađuju, članovi Saveta za BDP saopštili su da je ostvaren rast u oblastima prehrambene industrije, poljoprivrede, u turizmu – u pogledu broja dolazaka i noćenja stranih...

Đedović Handanović pozvala građane da se prijave za sticanje statusa energetski ugroženih kupaca
Đedović Handanović pozvala građane da se prijave za sticanje statusa energetski ugroženih kupaca

Đedović Handanović pozvala građane da se prijave za sticanje statusa energetski ugroženih kupaca

Od danas je na snazi Pravilnik kojeg je donelo Ministarstvo rudarstva i energetike Srbije o utvrđivanju usklađenih iznosa ukupnog mesečnog prihoda domaćinstva, na osnovu kojeg se ostvaruje status energetski ugroženog kupca i olakšice na...

Doprinos poljprivrede BDP-u minimalan, sela za deceniju napustilo 390.000 ljudi
Doprinos poljprivrede BDP-u minimalan, sela za deceniju napustilo 390.000 ljudi

Doprinos poljprivrede BDP-u minimalan, sela za deceniju napustilo 390.000 ljudi

Naime, u prosečnom rastu BDP-a od 3,2 odsto, doprinos sektora poljoprivrede je iznosio svega 0,11 procentnih poena, a agroindustrije 0,08 procentnih poena. Pored toga, prosečno učešće sektora poljoprivrede u BDP-u je iznosilo 6,21 odsto, a...

Kursna Lista Logo
Kursna Lista Logo

Kursna Lista

Uporedni pregled aktuelnih valuta po bankama, grafikoni, konvertori, vesti ...